KO SU U STVARI SAJBER DISIDENTI

Teško je reći gde se prvi put pojavila ova nova vrsta boraca protiv vlasti. Jedino što se zna to je da su obrazovanju društva sajber-disidenata doprineli Reporteri bez granica. Važan događaj u formiranju te organizacije predstavlja i određivanje Svetskog dana borbe protiv sajber-cenzure 2008. godine, koji se obeležava 12. marta. Iste te godine predstavnici navedene organizacije pokušavali su da prekinu ceremoniju paljenja olimpijske vatre za igre 2008. u Pekingu. 

Agentura Reportera bez granica sakuplja informacije na licu mesta i šalje ih onima koji obrađuju podatke dobijene iz različitih izvora, posle čega se materijal prevodi na engleski i tako obrađena informacija preko interneta širi. Video snimci i fotografije se ubacuju na Facebook i fotoblogove.

 

Србија може да промени ток светке историје!

Сведоци смо да данас јачају атлантистичке снаге на пост-совјетким просторима. 
      
     –Свој утицај, наравно, атлантисти су проширили на Грузију, Украјину, Азербејџан- наранџасто обојене револиције, која је, узгред започела у Србији- „Отпором”Свој утицај пренели су на Белорусију, чак и Русију.Шта се сада дешава?Она позиција у Русији која се противи назависности КиМ, је наравно, евроазијско решење.Хоћу да кажем да евроазијска политика није постала систем међународне политике и није успела реално да заустави ширење атлантизма.А оно почиње да постаје реалност.Према мом мишљењу Путин, нажалост одлази пре времена.Са становишта Устава, у реду, навршена су два мандата, али са аспекта геополитике он није довршио оно што је започео.Морао је да учини све да евроазијска тенденција постане неповратна.По свему судећи, он се полако удаљује са власти.Сам Путин је био руски патриота, који је интуитивно одговарао на изазове. И зато је дејствовао на евроазијски начин.У његовоој свести то још није постао систем и страшно је за Русију што баш сада одлази.Мислим да Путинов наследник Медведев не поседује оне редољубиве реакције, а да не говорим о евроазијској идеологији. Уовом прелазном периоду, руска спољна политика, плашим се, да ће подсећати на ону из 90-их, биће савакако, корак уназад.
      
    

СРБИЈА ЈЕ ЦЕНТАР СВЕТА

Rusija je očarana Srbijom. U nečemu smo zadivljujuće slični, podjednako beskrajni, razbarušeni, obuzeti uzvišenim stamenim kretanjem u začuđeno nacionalno neodređeno nešto… Srbi kao i Rusi pate od mističnog rodoljublja: vrednost svoje zemlje doživljavamo kao dragocenu ikonu - ne daj Bože da se delić odlomi, kako bi se samo žalosno unakazio nebeski lik. Naša zemlja je neprikosnovena, sveta. I laćamo se čvrstih slovenskih vena da bismo je, otvorenu, nezaštićenu, pokrivenu maglovitom koprenom raja, zalili našom vrelom supstancom bitka.

Sloveni… Neprecizan pojam. Rusi i Srbi nisu prosto Sloveni; oni su nešto više, mnogo, mnogo više… Poverena nam je tako velika istina, koja još nije izašla na videlo, još se nije oglasila, ali nas iznutra muči i prlji žarkim, vatrenim, krvavim ognjem… Nikada i nigde nisam video zemlju lepšu od Svete Srbije, nisam video lepše stasite gorde ljude. 

Od Srbije i Srba više ništa ne zavisi

Čak i ako je u centru sve paralisano, sve u pometnji i neverici, mnogo toga zavisi od onih stražara koji, premda zaboravljeni na najisturenijem položaju, i dalje izvršavaju svoju dužnost – jer, naredbu za povlačenje nisu dobili, ili se možda prave da je nisu dobili. Imam u vidu upravo Srbe, prave Srbe, one Srbe koje tako duboko i tako iskreno vole svi Rusi – bilo da išta znaju o njihovoj kulturi i istoriji ili ne. Treba još sasvim malo da istrajemo. I možda ćemo još i doživeti onaj trenutak kada će se Vavilon savremene postmodernističke civilizacije srušiti i vetar istorije ga razvejati u prah i pepeo. Verujem u to“.
Ovo je deo predgovora knjige „Geopolitika postmoderne“ Aleksandra Dugina, koja je nedavno objavljena u Moskvi. Prevedena je i na srpski jezik. Dr Dugin je devedesetih godina objavio vredno delo „Osnovi geopolitike“, teorijski podelivši geostrategijski prostor u svetu na atlantistički (SAD) i evroazijski, koji treba da predvodi Rusija. Na taj način, na naučnim osnovama, razobličio je suštinu američke dominacije i ukazao koliko je za čovečanstvo bitna moć pravoslavne Rusije.
Dr Dugin iz ugla priznatog naučnika, geostratega govori za „Pečat“ o sve težim prilikama u svetu, značaju moćne Rusije, i o vrlo nezavidnom, kako upozorava, „užasnom položaju Srbije“!

DA LI SU SAD SU VEĆ PRIMENILE NUKLEARNO ORUŽJE U AVGANISTANU I IRAKU

Posle Seulskog samita o nuklearnoj bezbednosti postalo je jasno da se SAD pridržavaju starog manira, koji datira još iz 1945. godine – dati sebi pravo monopola na korišćenje nuklearnog oružja putem uvođenja u međunarodno pravo programa o neširenju nuklearnog naoružanja i prihvatanja novih restriktivnih mera, koje se između ostalog odnose i na Rusiju. To dvoje je skupa trebalo da dovede do ponovnog uspostavljanja nuklearne svemoći SAD u svetskim razmerama.

Govoreći o vezi između američkih korporacija i Pentagona, Mišel Hosudovski je u svojoj novoj knjizi „Towards a World War III Scenario: The Dangers of Nuclears War” napisao da je Kongres SAD 2003. godine dao „zeleno svetlo” za primenu taktičkog nukleranog oružja u konvencionalnim ratovima, što je, prema mišljenju kongresmena, “potpuno bezopasno za civile”.

Pages