Projekt Velike Europe

(geopolitički nacrt budućeg mnogo-polarnog svijeta)

1. Nakon pada i nestanka socijalističkog istočnoeuropskog bloka na kraju prošlog stoljeća, nova vizija svjetske geopolitike utemeljena na novom pristupu postala je nužnost. Ali inercija političkog razmišljanja i nedostatak povijesne imaginacije među političkim elitama pobjedničkog Zapada dovele su do pojednostavljenog izbora: konceptualna osnova zapadne liberalne demokracije, društvo tržišne ekonomije, i strateška dominacije SAD-a na svjetskoj razini, postala je jedina opcija svim vrstama novih izazova i univerzalan model koji bi trebao biti imperativno prihvaćen od cijelog čovječanstva.

2. Pred našim je očima u nastajanju ova nova realnost - realnost jednog svijeta organiziranog isključivo na temelju američke paradigme. Utjecajan neo-konzervativni think thank u suvremenom SAD-u otvoreno se referira na njega koristeći prikladniji naziv - "globalno carstvo" (ponekad "dobronamjerno carstvo" - R.Kagan). To carstvo je jedno-polarno i koncentrično po svojoj naravi. U njegovom centru nalazi se "bogati Sjever", atlantska zajednica. Sav ostatak svijeta - zona nerazvijenih ili zona zemalja u razviju, smatra se perifernom, - pretpostavlja se da slijede isti smjer i isti kurs koje je jezgro zapadnih zemalja prošlo davno prije njih.

3. U takvoj jedno-polarnoj viziji, Europa se smatra periferijom Amerike, svjetske prijestolnice, i mostobranom američkog Zapada na velikom euroazijskom kontinentu. Europu se vidi kao dio bogatog Sjevera, no ne kao donositeljicu odluka, već kao mlađeg partnera bez vlastitih interesa i svojih specifičnih karakteristika. Europa se, u takvom projektu, percipira kao objekt a ne kao subjekt, kao geopolitički entitet lišen autonomnog identiteta i volje, za stvaran i priznat suverenitet. Većina kulturne, političke, ideološke i geopolitičke posebnosti europske baštine smatra se kao nešto passé: sve što je nekoć bilo cijenjeno kao korisno je već integrirano u globalan zapadni projekt; što je preostalo je odbačeno kao irelevantno. U takvim okolnostima Europa je postala geopolitički ogoljena, lišena svoje vlastite osobitosti i neovisne sebe. Budući da je geografski susjed regijama različitih ne-europskih civilizacija, i da ima oslabljen vlastiti identitet ili izravno negiranim od strane globalnog američkog carstva, Europa može lako izgubiti svoj vlastiti kulturni i politički oblik.

4. Međutim, liberalna demokracija i teorija slobodnog tržišta predstavljaju samo dio europske povijesne baštine, postojale su i druge predložene opcije i pitanja kojima su se bavili veliki europski mislioci, znanstvenici, političari, ideolozi i umjetnici. Identitet Europe mnogo je širi i dublji od nekakvog pojednostavljenog američkog ideološkog fast-fooda u  cjelini globalnog carstva- sa svojom lakrdijskom mješavinom ultra-liberalizma, ideologije slobodnog tržišta i kvantitativne demokracije. U doba hladnog rata, jedinstvo zapadnog svijeta (sa obje strane Atlantika) imalo je više ili manje čvrst temelj u zajedničkoj obrani zajedničkih vrijednosti. Ali sada ovaj izazov više nije prisutan, stara retorika više ne funkcionira. Ona treba biti revidirana a novi argumenti podneseni. Ne postoji više jasan i stvaran zajednički neprijatelj. Pozitivan temelj za ujedinjenje Zapada u budućnosti gotovo u potpunosti nedostaje. Društveni izbor europskih zemalja i država je u oštroj suprotnosti sa anglo-saksonskim (danas američkim) izborom prema ultra-liberalizmu.

5. Današnja Europa ima svoj strateški interes koji se bitno razlikuje od američkih interesa ili od pristupa globalnom zapadnom projektu. Europa ima svoj osobit pozitivan stav prema svojim južnim i istočnim susjedima. U nekim slučajevima se ekonomski profit, pitanja opskrbe energijom i zajednička obrambena inicijativa uopće ne poklapaju s američkom.

6. Ova opća razmatranja vode nas - europske intelektualce - duboko zabrinute zbog sudbine naše kulturne i povijesne postojbine Europe, do zaključka da očajnički trebamo alternativnu viziju budućnosti svijeta gdje će mjesto, uloga i misija Europe i europske civilizacije biti različita, veća, bolja i sigurnija nego što je to u okviru globalnog carstva, projekta s očito previše imperijalističkih značajki.

7. Jedina izvodiva alternativa sadašnjoj situaciji može se pronaći u kontekstu mnogo-polarnog svijeta. Mnogo-polarnost može osigurati svakoj zemlji i civilizaciji na planetu pravo na slobodu da razvije svoj vlastiti potencijal, da organizira svoju vlastitu unutarnju stvarnost u skladu sa specifičnim identitetom kulture i naroda, predloži pouzdane temelje pravednih i uravnoteženih odnosa između svjetskih nacija. Mnogo-polarnost se treba temeljiti na principu jednakosti između različitih vrsta političkih, društvenih i ekonomskih organizacija tih nacija i država. Tehnološki napredak i rastuća otvorenost zemalja trebaju promicati međusobni dijalog i prosperitet svih ljudi i nacija. Ali u isto vrijeme to ne bi trebalo ugrožavati njihove identitete. Razlike između civilizacija ne moraju nužno kulminirati neizbježnim sukobom između njih - za razliku od pojednostavljene logike nekih američkih pisaca. Dijalog, odnosno "polilog", je realna i ostvariva mogućnost koju bismo svi trebali iskoristiti u tom pogledu.

8. Što se tiče same Europe, za razliku od ostalih planova za stvaranje nečeg "velikog" u staromodnom imperijalističkom smislu te riječi - bilo da se radi o projektu Velikog Bliskog Istoka ili pan-nacionalističkom planu Velike Rusije ili Velike Kine - mi predlažemo, kao konkretizaciju mnogo-polarnog pristupa, uravnoteženu i otvorenu viziju Velike Europe kao novog koncepta budućeg razvoja naše civilizacije u strateškoj, socijalnoj, kulturnoj, ekonomskoj i geopolitičkoj dimenziji.

9. Velika Europa sastoji se od teritorija koji se nalazi unutar granica koje se podudaraju s granicama civilizacije. Ova vrsta granica je nešto u potpunosti novo, kao koncept nove civilizacijske-države. Priroda takvih granica pretpostavlja postupan prijelaz - a ne grubu liniju. Dakle, Velika Europa treba biti otvorena za interakciju sa svojim susjedina na zapadu, istoku ili jugu.

10. Velika Europa u općem kontekstu mnogo-polarnog svijeta zamišljena je okružena drugim velikim prostorima, koji se temelje kao cjeline na afinitetu civilizacija. Dakle možemo pretpostaviti eventualnu pojavu Velike Sjeverne Amerike, Velike Euroazije, Velike Pacifičke Azije,  a u daljnjoj budućnosti, Velike Južne Amerike i Velike Afrike. Nijedna zemlja - osim SAD-a  - kako stvari stoje danas, ne može si priuštiti i braniti svoj  istinski suverenitet, oslanjajući se isključivo na svoje vlastite unutarnje resurse.  Nitko od njih ne može se smatrati autonomnim polom koji je sposoban biti protuteža atlantističkoj sili. Dakle, mnogo-polarnost zahtijeva velike integracijske procese. To bi se moglo nazvati lancem globalizacije - ali globalizacije unutar konkretnih granica - koje se poklapaju s približnim granicama različitih civilizacija.

11. Mi zamišljano tu Veliku Europu kao suverenu geopolitički silu, sa svojim vlastitim jakim kulturnim identitetom, sa svojim socijalnim i političkim opcijama - utemeljenim na principu europske demokratske tradicije- sa vlastitim obrambenim sustavom, uključujući nuklearno oružje, sa vlastitom strategijom pristupa energiji i mineralnim resursima, stvarajući svoje vlastite nezavisne izbore mira ili rata s drugim državama ili civilizacijama - sa svim nabrojanim ovisno o zajedničkoj europskoj volji i demokratskoj proceduri za donošenje odluka.

12. U cilju promicanja našeg projekta Velike Europe i koncepta  mnogo-polarnosti, mi predlažemo različitim snagama u europskim državama, pa i Rusima, Amerikancima, Azijatima, da posegnu izvan svojih političkih opcija, kulturnih razlika i religijskih izbora te da podrže aktivno našu inicijativu za stvaranjem na bilo kom mjestu ili u bilo kojoj regiji Vijeća za Veliku Europu ili drugu vrst organizacija koje dijele mnogo-polarni pristup, odbacuju jednopolarnost, rastuću opasnost američkog imperijalizma i zastupaju sličan koncept za druge civilizacije. Ako radimo zajedno, snažno potvrđujući naše različite identitete, biti ćemo u mogućnosti osnovati uravnoteženiji, pravedniji i bolji svijet, veći svijet gdje će bilo koja vrijedna kultura, društvo, vjera, tradicija i ljudska kreativnost pronaći svoje pravo i priznato mjesto.

Prijevod: euroazijskahrvatska,